Kako računala prepoznaju lica i objekte?

Računala su počela prepoznavati ljudska lica na fotografijama još prije nekoliko desetljeća, iako su počeci bili skromni, tehnologija za prepoznavanje lica brzo je napredovala. Prava snaga tih programa rasla je zajedno sa rastom umjetne inteligencije i strojnog učenja. Danas se sustavi za prepoznavanje lica ali i objekata poput ljudi, automobila, namještaja ili kućnih ljubimaca mogu mjeriti sa sposobnošću ljudi da prepoznaju predmete na fotografijama i videozapisima.

To izaziva interes vladinih agencija i tvrtki koje su željne pružiti povećanu razinu sigurnosti u svojim objektima.  Prepoznavanje lica i drugih objekata u prostoru najviše koriste samovozeći automobili, državne i druge institucije, bespilotne letjelice, osobni roboti, kamere u trgovini i medicinski skeneri koji mogu mjeriti temperaturu na daljinu, prepoznati i kontrolirati pacijente na ulazu u bolnicu ili pojedini odjel. Software za prepoznavanje lica već je ugrađen u neke pametne telefone koji se mogu otključati jednim pogledom.

Komercijalno je Apple prvi put upotrijebio tehnologiju za otključavanje svog iPhonea X. Prema navodima tvrtke, prepoznavanje lica smanjuje mogućnost da neznanac otključa vaš telefon na jedan od milijun.

Aplikacije za društvene medije poput Facebook-a koriste algoritam za prepoznavanje lica prilikom prijenosa fotografija. Zatim aplikacija predlaže označavanje osobe na fotografiji, povezivanje njenog profila sa slikom. Smatra se da Facebook prepoznaje lica s točnošću do 98%.

Kako radi program za prepoznavanje?

Programi dizajnirani za otkrivanje crta lica i prepoznavanje pojedinačnih lica postali su izuzetno sofisticirani. Uobičajena metoda uključuje mjerenje dimenzija lica, poput udaljenosti između nosa i uha ili od jednog do drugog kuta oka. Te se informacije zatim mogu raščlaniti na brojeve i usporediti sa sličnim podacima izvađenim iz drugih slika. Što su bliže, to se bolje poklapaju.

Takvoj analizi sada pomažu veća snaga računala i veliki broj digitalnih slika koje se lako mogu pohraniti i podijeliti.

“Prepoznavanje lica stara je tema. Uvijek je bilo prilično dobro. Ono što je doista privuklo pažnju svima je prepoznavanje predmeta ”, Michael Brown, profesor informatike sa Sveučilišta York u Torontu

Istraživanje tijekom proteklog desetljeća fokusiralo se na razvoj neuronskih mreža koje automatski mogu “naučiti” prepoznati ono što je na slici tražeći uzorke u velikim skupovima podataka. Ali ljudi i dalje pomažu u stvaranju pametnijih uređaja označavanjem fotografija, kao što se događa kada korisnici Facebooka označe prijatelja.

Godišnje natjecanje u prepoznavanju slika okupilo je vrhunske istraživače iz tvrtki poput Googlea i Microsofta. Među zanimljivijim otkrićima s natjecanja je ono koje kaže da računala mogu bolje od ljudi razlikovati razne pasmine velškog korgija, dijelom i zato što su sposobnija brzo apsorbirati znanje potrebno za te razlike.