Svijet je preplavljen “pametnim” stvarima jer je izraz postao sinonim za ugrađivanje neživog objekta s mrežnom vezom i sposobnošću komuniciranja i/ili tumačenja podataka o statusu, izvedbi ili ponašanju objekta. Uzmimo, na primjer, pametne gradove koji uključuju povezanu infrastrukturu u rasponu od fizičke imovine, poput parkirnih aparata, do ulične rasvjete i posuda za smeće.
Na sličan način pametne zgrade nastoje obuhvatiti logično, fizički blisko grupiranje pametnih stvari. Najosnovnije, pametne zgrade su digitalno povezane strukture koje kombiniraju optimiziranu zgradu i operativnu automatizaciju s inteligentnim upravljanjem prostorom kako bi poboljšale korisničko iskustvo, povećale produktivnost, smanjile troškove i umanjile fizičke i rizike kibernetičke sigurnosti. Pametne zgrade obuhvaćaju industriju – uključuju različite usluge i servise poput beskontaktne dezinfekcije, kontrole pristupa karticama za poslovne zgrade, tvornice, trgovačke centre, bolnice, akademske kampuse, stadione, zračne luke, vojne baze i stambene zgrade.
Zajednička nit kroz ove slučajeve uporabe je ljudska – sve su to prostori u kojima se ljudi mogu međusobno približavati i međusobno komunicirati, koristiti naprednu tehnologiju za obavljanje svojih potrebnih funkcija i imati koristi od digitalno poboljšanog iskustva. Okvir pametne zgrade sastoji se od fizičke imovine u zgradi, digitalne imovine koja stvara mrežu u cijelom povezanom prostoru, i na kraju slučajeva upotrebe koji su omogućeni povezivanjem fizičke i digitalne imovine.
“Pametne zgrade digitalno su povezane strukture koje kombiniraju optimiziranu zgradu i operativnu automatizaciju s inteligentnim upravljanjem prostorom kako bi poboljšale korisničko iskustvo, povećale produktivnost, smanjile troškove i umanjile fizičke i rizike kibernetičke sigurnosti.”
Zašto su pametne zgrade važne?
Pametne, digitalne zgrade obuhvaćaju industrije i namjene, ali sve one mogu pružiti iste osnovne sposobnosti: povezuju ljude; omogućuju bolju kontrolu pristupa nad objektima i operacijama; podržavaju načine digitalne suradnje; a vlasnicima omogućuju očuvanje resursa koji uključuju prostor, energiju, vodu i zaposlenike. Svaka od ove četiri sposobnosti može biti temelj za stvaranje strategije pametne zgrade koja može donijeti brojne mjerljive koristi.
Optimiziranje kontrole objekata
Prve “pametne” zgrade omogućile su automatizaciju uobičajenih građevinskih operacija, osobito s kontrolom klime i sigurnim pristupom zgradama. Ovaj aspekt pametnih zgrada imao je korist od više od desetljeća tehnološke evolucije i spreman je u potpunosti iskoristiti današnje napredne tehnologije poput IoT-a, Wi-Fi-ja, analitike u oblaku i mobilnih uređaja. Upravljanje objektima u pametnim zgradama postalo je složena kombinacija fizičkih i digitalnih usluga. To može uključivati optimiziranje aspekata kao što su prostor, temperatura i osvjetljenje, uz pružanje najviših razina kibernetičke sigurnosti i kontrole pristupa.
Prednosti koje se odnose na optimiziranje kontrole rada zgrada dobro su dokumentirane i otkrivaju neke od izravno pripisivih ishoda pametnih zgrada. Optimiziranje i poboljšanje rada objekta može dovesti do različitih nadoknađenih troškova, počevši od velike uštede na računima vezanim za grijanje, hlađenje, osvjetljenje i održavanje. Na primjer, u prosjeku se 50 posto može uštedjeti prelaskom na povezani sustav rasvjete.
To se može postići stvaranjem digitalnog kontrolnog tornja za građevinske operacije, koji pruža uvid u stvarnom vremenu i koristi strojno učenje i umjetnu inteligenciju za kalibriranje usluga preko zgrade. Čak i nešto tako jednostavno kao što je utvrđivanje koji su radni prostori ili kupaonice korišteni i trebaju čišćenje može rezultirati mjerljivom uštedom.
Uobičajene zamke koje treba izbjegavati pri projektiranju pametnih zgrada
- Potrošnja novca na tehnologiju ili rješenja bez jasne strategije ili koristi
- Ne uzimajući u obzir ljudske potrebe u rješenju, tj. gledajući samo potrebe objekata
- Nemogućnost mjerenja uštede
- Ne stavljajući višenamjensku infrastrukturu
- Neuspjeh u stvaranju sveobuhvatnog cyber-fizičkog sigurnosnog sustava
- Prikupljanje podataka bez identificiranja njihove svrhe/poslovnog cilja
- Odlučite se usredotočiti na očuvanje energije, a ne na očuvanje prostora
- Neuspjeh u izgradnji fleksibilnosti za buduća tehnološka poboljšanja